Karcinom (rak) debelog creva

ŠTA JE karcinom (rak) debelog creva?

Karcinom  debelog creva je zloćudna bolest debelog creva koja može da se javi u  bilo kojem životnom dobu a češće kod osoba starijih od 50 godina i kod  osoba muškog pola. Može da se zahvati bilo koji deo debelog creva, ali  je češći u njegovoj levoj polovini.


SIMPTOMI/ TEGOBE/SMETNJE

Na karcinom debelog creva treba misliti ukoliko postoji neki od navedenih simptoma:

  • Krv u stolici
  • Neobjašnjvi gubitak u telesnoj težini
  • Malokrvnost
  • Promene u crevnom pražnjenju - novonastali zatvor ili proliv


KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Karcinom (rak) debelog creva se otkriva kolonoskopijom.  U toku kolonoskopije uzima se uzorak tkiva i šalje na patohstološku  dijagnozu. Kada se dijagnoza karcinoma debelog creva potvrdi  patohistološki, potrebno je uraditi dodatne dijagnostičke procedure:

  • CT ( skener) abdomena i male karlice srca i CT grudnog koša (ili Rentgensko snimanje pluća i srca - odluku će doneti Vaš lekar)
  • Laboratorijske analize krvi i mokraće

Sa  tim nalazima će Vas pregledati hirurg ili  tim lekara koji čine  onkološki konzilijum (u kome su hirurg, internista –onkolog i  radiolog-radioterapeut) kako bi se napravio plan Vašeg lečenja.


KOJI SU FAKTORI RIZIKA ZA DOBIJANJE RAKA DEBELOG CREVA?

  • godine: stariji od 50 godina češće oboljevaju, mada se bolest može javiti u bilo kom životnom dobu
  • genetski sindromi: familijarna adematozna polipoza (FAP) i nasledni nepolipozni rak debelog creva (Linčov sindrom)
  • ranije lečen rak debelog creva
  • rak debelog creva u porodici - karcinom debelog creva kod roditelja, braće i sestara ili dece povećava šanse za obolevanje
  • zapaljenjske bolesti creva: ulcerozni kolitis ili Kronova bolest
  • ishrana: previše crvenog mesa i životinjske masti, a malo žitarica, voća i povrća
  • fizička neaktivnost
  • dugogodišnje pušenje


KAKO SE RANO OTKRIVA RAK DEBELOG CREVA?

Rano otkrivanje raka debelog creva spasava život!

  • Pregled  stolice na okultno (skriveno) krvarenje (FOBT, hem check test)  Karcinom, kao i polipi debelog creva, često izazivaju krvarenje, a ovaj  laboratorijski test otkriva tragove krvi u stolici koji nisu vidljivi  golim okom. Ovaj pregled treba da rade svi ljudi posle 40. godine  života, i to jedanput godišnje, iz tri uzastopna uzorka stolice.
  • Kolonoskopija  - pomoću kolonoskopa, optičkog instrumenta kojim se pregleda cela  dužina debelog creva. Kolonoskopija otkriva prisustvo polipa,  dobroćudnih izraslina u debelom crevu koje se tokom ovog pregleda mogu  ukloniti i poslati na patohistološki analizu. Važno je svaki polip  ukloniti na vreme, jer ukoliko se ne uklone postoji mogućnost da se iz  postojećeg polipa razvije rak debelog creva. U zavisnosti od rezultata,  savetuje se kolonoskopska kontrola, uglavnom za 3-5 godina, a u slučaju  potrebe - dalje lečenje.

Kada treba uraditi prvu kolonoskopiju?

  • Kolonoskopija  se savetuje kao obavezan pregled posle 50. godine života, bez obzira na  to da li postoje faktori rizika. Ukoliko je nalaz uredan, treba je  ponavljati jednom u 10 godina.
  • Ukoliko je član porodice imao  karcinom ili polip (adenom) debelog creva pre 60 godine, kolonoskopija  se savetuje već u 40. godini života ili 10 godina pre godina u kojima je  otkriven karcinom kod člana porodice. U tom slučaju kolonoskopija se  ponavlja na pet godina.


Kakvom opremom raspolaže Bel Medic?

Endoskopski videosistem „Olympus Exera“ omogućava preciznu i pouzdanu dijagnostiku bolesti organa za varenje, i to:  

  • endoskopski pregled debelog creva (kolonoskopija)
  • endoskopsko uklanjanje polipa debelog creva


KAKO SE LEČI KARCINOM DEBELOG CREVA?

Karcinom  debelog creva se leči hirurši, a u zavisnosti od intraoperativnog  nalaza i patohistološkog nalaza i CT (skenerskog) pregleda može biti  potrebna i hemioterapija o čemu će odluku doneti naš onkolog.


ŠTA SE DEŠAVA AKO SE NE LEČI?

Nelečen  karcinom debelog creva može dovesti do potpunog suženja lumena debelog  creva i ileusa. To je stanje koje je poznato kao „vezana creva“, praćeno  je jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i izostankom stolice i zahteva  hitno hirurško lečnje. Nelečen karcinom debelog creva može dovesti do  izražene malokrnosti, progresivnog gubitka u telesnoj težini, i pojave  bolesti na drugim organima – metastaze: na jetri, plućima, mozgu.... i  na kraju do smrtnog ihoda.


DA LI SE MOŽE SPREČITI POJAVA BOLESTI?

Pojava raka debelog creva se često može sprečiti pravovremeno uradjenom kolonoskopijom.

Rizik od pojave raka debelog creva se smanjuje:

  • Održavanjem idealne telesne težine
    Ljudi sa prekomernom telesnom težinom i gojazni su u većem riziku od obolevanja
  • Pravilnom  ishranom sa dosta voća, povrća , vlakana i ribe umesto crvenog mesa (  svinjetine, jagnjetine, govedine) i mesnih prerađevina
  • Fizičkom aktivnošću
    Umerena fizička aktivnost kao što je svakodnevni brzi hod i vožnja biciklom, smanjuje rizik od obolevanja.
  • Izbegavanjem alkoholnih pića


Poslednji blog postovi

Gojaznost: epidemija savremenog doba
04.03.2025.

Gojaznost: epidemija savremenog doba

Svetski dan gojaznosti, 4.martZa naš blog piše dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse. Gojaznost je hronična bolest koja nastaje usled...
Šot od đumbira–način da zdravo započnete dan!
30.12.2024.

Šot od đumbira–način da zdravo započnete dan!

Za naš novi blog piše dr Marija Kostić -VučićevićĐumbir šot je napitak od ceđenog ili narendanog korena đumbira sa sokom svežeg limun...
Gluten i zdravlje: Razlika između celijakije i intolerancije na gluten
13.12.2024.

Gluten i zdravlje: Razlika između celijakije i intolerancije na gluten

Dr Nataša Dragutinović, dečiji gastroenterolog, piše za naš novi blogPšenica je jedna od najrasprostranjenijih žitarica, prisutna u ljudsk...
DIJABETES I CELIJAČNA BOLEST
20.11.2024.

DIJABETES I CELIJAČNA BOLEST

Dr Nataša Dragutinović, dečiji gastroenterolog, piše za naš novi blogDijabetes tip 1 i celija...
Deca i sport: Kako podstaći zdrav rast i razvoj
18.11.2024.

Deca i sport: Kako podstaći zdrav rast i razvoj

Brojne su studije koje ukazuju na trend smanjivanja broja dece koja se bave sportom. Tako je jedno istraživanje sprovedeno u Australiji pokazalo da se u periodu od 1985. do 2003. godine broj dece uzrasta od 5 do 14 godina koja tre...
Metabolički sindrom i Dijabetes Tip 2
18.11.2024.

Metabolički sindrom i Dijabetes Tip 2

Povodom Svetskog dana dijabetesa koji se obeležava 14. novembra, za naš novi blog piše dr sc. med. Marija Kostić-Vučićević, specijalista pedijatrije.