Mentalno zdravlje, povezivanje s porodicom, oporavak od stresa
Za naš novi blog piše Nataša Dojčinović, master psiholog
Živimo u eri stalne digitalne stimulacije - neprekidno smo izloženi ekranima i bombardovani informacijama. Prosečna osoba provodi više od sedam sati dnevno pred ekranima, što dovodi do digitalnog umora, mentalne iscrpljenosti, gubitka fokusa, anksioznosti i smanjene sposobnosti za društvene kontakte. Istovremeno, raste i nivo kortizola – hormona stresa, dok opada lučenje serotonina i dopamina, ključnih hormona za osećaj sreće i zadovoljstva. Istraživanja pokazuju da oni koji koriste telefone više od četiri sata dnevno imaju izraženije simptome stresa, anksioznosti i depresije. Stalna, prekomerna izloženost ekranima opterećuje nervni sistem i usporava prirodne procese oporavka uma i tela. Prekomerno korišćenje digitalnih sadržaja stvara lažni osećaj i iluziju povezanosti s drugima, a zapravo povećava osećaj usamljenosti i anskioznosti. Zasićenost informacijama negativno utiče na koncentraciju i dovodi do mentalne iscrpljenosti, a digitalno preopterećenje može izazvati hronični stres i smanjiti emocionalnu otpornost.
Digitalni detoks – svesno ograničavanje vremena provedenog pred ekranima – pomaže nam da obnovimo prirodne obrasce funkcionisanja uma i tela. Kada prestanemo sa neprekidnim digitalnim stimulacijama, podstičemo rad parasimpatičkog nervnog sistema, koji prirodno opušta i umiruje organizam, smanjuje anksioznost i doprinosi emocionalnoj ravnoteži. Kada odložimo uređaje, telo spontano ulazi u stanje opuštanja i vraća se emotivna stabilnost.
Digitalni odmor otvara prostor za pravu, neposrednu komunikaciju. Kvalitetni odnosi „uživo“, licem u lice, kroz zajedničke trenutke, značajno smanjuju simptome depresije i anksioznosti. Boravak u prirodi i digitalni detoks imaju konkretne fiziološke koristi: smanjuju nivo hormona stresa, krvni pritisak i broj otkucaja srca, a istovremeno podstiču lučenje serotonina i dopamina – hormona zaslužnih za dobro raspoloženje, motivaciju i osećaj sreće. Čak i 20 minuta dnevno provedenih u prirodi može značajno umanjiti fizičke simptome stresa. U kontaktu sa prirodom stimulišemo lučenje endorfina, što dodatno doprinosi osećaju mira i zadovoljstva. Zajedničke aktivnosti poput šetnje, kampovanja ili piknika ne samo da jačaju emocionalne veze već i razvijaju emocionalnu inteligenciju kod dece i odraslih.
Istraživanja pokazuju da porodice i prijatelji koji organizuju aktivnosti u prirodi i bez telefona imaju više zajedničkih trenutaka smeha, bolju komunikaciju i manje konflikata, dok zaposleni koji borave u prirodi nakon posla imaju čak 40% manji rizik od razvoja burnout sindroma – sindroma izgaranja.
Jedan od najprirodnijih načina za mentalni i fizički reset jeste hodanje bosim nogama po travi. Ova jednostavna aktivnost, poznata kao „grounding“ ili „earthing“, aktivira nervne završetke u stopalima, poboljšava svest o položaju tela (propriocepciju) i stimuliše parasimpatički nervni sistem. Kontakt kože sa zemljom smanjuje nivo hormona stresa i podstiče lučenje serotonina i dopamina, donoseći duboki osećaj unutrašnjeg mira. Pored psiholoških koristi, hodanje po neravnim prirodnim površinama dodatno jača mišiće stopala i poboljšava ravnotežu, što dugoročno doprinosi stabilnosti i opštem zdravlju tela. Već desetak minuta bosonog hodanja po travi dnevno može biti značajan korak ka smanjenju stresa i obnavljanju osećaja povezanosti sa sobom i svetom oko nas.
Detoks od ekrana u kombinaciji s boravkom u prirodi nije luksuz, već neophodna praksa za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Prava ravnoteža između digitalnog sveta i pravih, autentičnih i prirodnih iskustava jača otpornost na stres, poboljšava odnose i vraća nas sebi. Male svakodnevne promene – poput šetnje bez telefona ili vikenda offline – mogu dugoročno imati pozitivan uticaj na našu mentalno zdravlje, psihu i životnu energiju.