COVID-19 – od kašlja do vode u plućima

U prvi mah, možete da pomislite da imate grip. Možda i jeste grip. Ali COVID-19 bi mogao da eskalira. Evo šta bi terbalo da znate.

Prema Zajedničkoj misiji Svetske zdravstvene organizacije i Kine za COVID-19 od 20. februara, 80% slučajeva su laboratorijski potvrđeni kao laki ili srednje teški slučajevi, 14%  kao teški, a 6% kao kritični. Da budemo savim jasni, laki slučaj virusa COVID-19 nije kao blaga prehlada. Simptomi će ipak biti znatno ozbiljniji. U ovu kategoriju spadate u svakom slučaju osim ako vam je neophodan kiseonik. Teškim slučajevima je neophodan kiseonik iz boce, dok se kao kritični definišu pacijenti kod kojih je došlo do otkazivanja rada respiratornog sistema i drugih organa.

Simptomi, lečenje i dužina oporavka od bolesti zavise od kategorije kojoj bolesnik pripada. Objasnićemo kako izgleda infekcija COVID-19 iz dana u dan za svaku kategoriju pojedinačno, prema težini oboljenja.

Začarani krug zapaljenskih procesa

Potrebno je između 2 i 14 dana od kada se neko zarazio novim korona virusom do pojave prvih simtoma. Ovo je faza koja liči na prehladu ili običan grip. Kod mnogih bolesnika se u ranoj fazi pojavi visoka temperatura. Zajednička misija Svetske zdravstvene organizacije iz Kine uočila je da je 88% ljudi koji su oboleli od COVID-19 imalo i visoku temperaturu.

Jedna druga studija sprovedena izvan Kine je pokazala da, iako je 44% bolesnika imalo visoku temperaturu na prijemu u bolnicu, ona se na kraju pojavila kod 89% njih. Međutim, bilo je i onih sa gastro-intestinalnim simptomima. Proliv, mučnina, povraćanje i/ili nelagodnost u trbušnoj duplji, mogu da se pojave dan-dva pre respiratornih simptoma. Do ovoga ne mora da dođe jer je COVID-19 respiratorna infekcija. Za većinu bolesnika to znači da će infekcija započeti i završiti se na plućima. U prvim danima infekcije virus zahvata ćelije pluća. Konkretno, to može da ošteti treplje, strukture koje liče na dlačice i kreću se kako bi zaštitile disajne puteve od sluzi i prljavštine. Kada se ćelije inficiraju, one umiru i otpadaju, tako da postaju otpad i time otežavaju organizmu da održi pluća i traheje čistim.

Zapaljenje pravi oštećenje tkiva, a oštećenje pravi dodatno zapaljenje, pa se ovaj začarani krug ne zaustavlja dokle god ima zdravog tkiva. Zapaljenjem može da se objasni zašto je suvi kašalj jedan od prvih simptoma. Isto važi i za otežano disanje i stvaranje šlajma.  

Teški bolesnici dobijaju upalu pluća

Ostali simptomi koji mogu da se jave u ovoj fazi su zamor, upala grla, glavobolja, bol u zglobovima ili mišićima, jeza i kijavica. Nakon pet dana hronični bolesnici bi mogli da imaju otežano disanje, a sedam dana je potrebno pre nego što završe u bolnici. Lakši slučajevi obično prođu za ovo vreme. Međutim, srednje teški i teški bolesnici će dobiti upalu pluća koja može da varira od oblika koji nije životnougrožavajuć do ugrožavajućeg. Ovi bolesnici mogu da se oporave u roku od nekoliko dana, ali nekima je potrebno i nekoliko nedelja. Međutim, kod nekih bolesnika sa teškim oblikom infekcije i kod onih koji su kritični simptomi mogu naglo da se pogoršaju, tako da pređu u sindrom akutnog edema pluća.

Voda u plućima uzrok smrti obolelih od COVID-19

Do sindroma akutnog edema pluća  (SAEP) dolazi kada se voda nagomila u plućima. Upala izaziva stvaranje velikog broja citokina* koji ciljaju infekciju. Oni se obično koncentišu oko mesta upale, ali nekada oragnizam pretera, pa tada ćelije imuskog sistema ubijaju sve što im se nađe na putu, uključujući i zdrave ćelije. SAEP se često završava smrću. Bolesnicima u kritičnom stanju često otkažu pluća, neophodan je respirator, pa se zato tada smeštaju na intenzivnu negu. Lečenje akutnog edema pluća podrazumeva da je bolesnik na kiseoniku i mehaničkoj ventilaciji. Cilj je da se u krv ubaci što veća količina kiseonika, jer pluća to ne mogu sama. Kada ovakvo lečenje ne da rezultate, pluća su zapravo prepuna vode, tako da ne mogu da ubace ni najmanju količinu kiseonika u cirkulaciju.

To je uzrok smrti najvećeg broja obolelih od COVID-19. Čak i kada bolesik preživi ovu fazu, može da se dogodi da mu pluća ostanu trajno oštećena. SARS je pravio rupe na plućima nekih bolesnika, tako da su ličila na saće, a iste takve lezije su uočene i kod obolelih od novog Corona virusa. Prve studije su pokazale da većina onih koji su smrtno oboleli od COVID-19 umiru u roku od 14 do 19 dana.

I u toku oporavka pacijent može da bude zarazan

Pacijenti koji se oporave u proseku bivaju otpušteni iz bolnice nakon dve i po nedelje. Kod najkritičnijih slučajeva, oporavak može da potraje i više meseci. Sve dok je bolesnik u periodu oporavka može da bude zarazan. Ovi ljudi bi trebalo da se konsultuju sa svojim lekarima i epidemiolozima da bi utvrdili da li i dalje predstavljaju rizik po druge.

Ostanite kod kuće!

Do ovoga trenutka vakcina nije pronađena. Zato je najbolji način da se zaštitite od zaraze da izbegnete izlaganje riziku. COVID-19 se lako prenosi sa jedne na drugu osobu kašljanjem i kijanjem. Zato često perite ruke, izbegavajte bizak kontakt sa osobama koje su obolele i čistite i dezinfikujte površine koje svakodnevno koristite. Trebalo bi da ozbiljno shvatimo COVID-19 iako većina obolelih preživi. Zato ostanite kod kuće, vodite računa o higijeni i ne paničite.

Poslednji blog postovi

Narkolepsija: Više od obične pospanosti
19.03.2024.

Narkolepsija: Više od obične pospanosti

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog Opšte bolnice Acibadem Bel Medic, detaljno objašnjava simptome narkolepsije...
Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost
18.03.2024.

Mesečarenje: Kada spavanje postane potencijalna opasnost

Prim. dr sci.med. Slavko Janković, somnolog i epileptolog piše za naš blogŠta je mesečarenje?
Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije
11.03.2024.

Kamen u bubregu - Urološki problemi i savremene terapeutske opcije

Kamen u bubregu, mokraćnim kanalima i mokraćnoj bešici (kalkuloza urotrakta), predstavlja jedan od najčešćih uroloških problem...
ŽIVOT SA VITILIGOM
12.02.2024.

ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnj...
HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice
19.01.2024.

HPV virus: Ključni saveti za prevenciju karcinoma grlića materice

Rak grlića materice jedno je od najčešćih malignih oboljenja u ženskoj populaciji. Sa oko 1.500 novoobolelih godišnje, Srbija spada u državu sa visokom incidencijom pojave ovog oboljenja. Ključ u suzbijanju raka grlića materice su os...
Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti
11.01.2024.

Kako prepoznati veliki kašalj - simptomi i lečenje bolesti

Dr Jelena Divčić, pedijatar Opšte bolnice Acibadem Bel Medic,  za naš novi blog, opisala je koji su prvi simptomi i znaci velikog...