ŽIVOT SA VITILIGOM

Vitiligo je stanje kože čiji tačan uzrok nije poznat. Kod vitiliga, delovi kože gube pigmentaciju kada su ćelije koje proizvode pigment, tzv. 'melanociti', napadnute i uništene. Može uticati na kožu, sluzokožu, oči, unutrašnje uho ili dlake, ostavljajući bele fleke. Uobičajeni tip vitiliga naziva se 'vitiligo vulgaris' (što znači: obični vitiligo). Varijante uključuju linearni, segmentalni, trihromni i inflamatorni vitiligo. Ova bolest pogađa oko 1% svetske populacije, utiče na osobe svih etničkih porekla i oba pola, ali se mnogo lakše primeti na tamnijoj koži kao područja koja ne tamne. Nasleđuje se kod jedne trećine pogođenih. Vitiligo često počinje na rukama, nogama ili licu, a gubitak pigmenta često napreduje. Polovina pacijenata prvo primeti vitiligo pre 20. godine, često na mestu manje povrede ili opekotine od sunca.

Dijagnoza vitiliga obično je jednostavna i ne zahteva posebna testiranja. Iako je vitiligo kožni problem i ne utiče direktno na zdravlje, on je disfigurativan i može biti psihički traumatičan. Trenutno se stanje ne može izlečiti, ali postoje dostupni tretmani koji mogu biti vrlo korisni. Cilj je obnoviti boju kože vraćanjem zdravih melanocita na površinu kože (repigmentacija), omogućavajući koži da povrati svoj prirodan izgled. To znači da nove pigmentne ćelije moraju doći iz osnove folikula dlake, sa ruba lezije ili čak iz samog područja vitiliga ako depigmentacija nije potpuna. Repigmentacija se odvija polako, dok se ćelije postepeno vraćaju tokom meseci do godina.

Za ekstenzivniji vitiligo, uska spektralna ultraljubičasta B (nbUVB) svetlost je korisna. Ovi tretmani svetlošću primenjuju se 2 do 3 puta nedeljno, a potrebno je nekoliko meseci da bi se primetio efekat. Gubitak pigmenta duže od 5 godina i područja ruku i stopala obično slabo reaguju. Izlaganje sunčevim zracima može pogoršati izgled vitiliga, uzrokujući tamnjenje okolne normalne kože. Stoga je važno da svi pacijenti sa vitiligom zaštite svoju depigmentovanu kožu od prekomernog izlaganja suncu. To se može postići nošenjem zaštitne odeće, nanošenjem UVA/UVB kreme za sunčanje svakodnevno i izbegavanjem produženog izlaganja suncu.

Pripremila Dr Jovana Pelemiš, specijalista dermatovenerologije Opšte bolnice Acibadem Bel Medic.

Poslednji blog postovi

Gojaznost: epidemija savremenog doba
04.03.2025.

Gojaznost: epidemija savremenog doba

Svetski dan gojaznosti, 4.martZa naš blog piše dr Stefan Živojinović, lekar opšte prakse. Gojaznost je hronična bolest koja nastaje usled...
Šot od đumbira–način da zdravo započnete dan!
30.12.2024.

Šot od đumbira–način da zdravo započnete dan!

Za naš novi blog piše dr Marija Kostić -VučićevićĐumbir šot je napitak od ceđenog ili narendanog korena đumbira sa sokom svežeg limun...
Gluten i zdravlje: Razlika između celijakije i intolerancije na gluten
13.12.2024.

Gluten i zdravlje: Razlika između celijakije i intolerancije na gluten

Dr Nataša Dragutinović, dečiji gastroenterolog, piše za naš novi blogPšenica je jedna od najrasprostranjenijih žitarica, prisutna u ljudsk...
DIJABETES I CELIJAČNA BOLEST
20.11.2024.

DIJABETES I CELIJAČNA BOLEST

Dr Nataša Dragutinović, dečiji gastroenterolog, piše za naš novi blogDijabetes tip 1 i celija...
Deca i sport: Kako podstaći zdrav rast i razvoj
18.11.2024.

Deca i sport: Kako podstaći zdrav rast i razvoj

Brojne su studije koje ukazuju na trend smanjivanja broja dece koja se bave sportom. Tako je jedno istraživanje sprovedeno u Australiji pokazalo da se u periodu od 1985. do 2003. godine broj dece uzrasta od 5 do 14 godina koja tre...
Metabolički sindrom i Dijabetes Tip 2
18.11.2024.

Metabolički sindrom i Dijabetes Tip 2

Povodom Svetskog dana dijabetesa koji se obeležava 14. novembra, za naš novi blog piše dr sc. med. Marija Kostić-Vučićević, specijalista pedijatrije.